RAZLIČITI ARŠINI za zaštitu ličnih podataka u BiH

Kako se štite lični podaci u BiH:

Ne možete znati ko je konkurisao za državnu službu,a možete znati ko duguje Vodovodu 100 KM

Zeničanka N.G. duguje 196 maraka jednom javnom preduzeću. Tako barem stoji u presudi Općinskog suda Zenica, kojom se N.G. obavezuje da u roku od 15 dana mora platiti pomenuti iznos. Poštujući privatnost ove osobe, odlučili smo da joj ne objavljujemo puno ime i prezime. Ipak, to joj neće baš previše pomoći, s obzirom na to da su njeno ime i prezime, kao i adresa stanovanja, već objavljeni u dnevnim novinama.

Zaštita ličnih podataka u Bosni i Hercegovini već godinama je prilično konfuzna oblast koju razne institucije i pojedinci tumače na različite načine. Iako imamo Zakon o zaštiti ličnih podataka, u njemu se ne definiraju detaljno konkretne situacije u kojima se podaci smiju javno objavljivati, te je zbog toga ova oblast nerijetko podložna manipulacijama i zloupotrebama. Jedan od takvih primjera naveli smo na početku ovog teksta – u dnevnim novinama svakodnevno se objavljuju lični podaci osoba koje su tužene, odnosno protiv kojih su donesene sudske presude po raznim osnovama.

– Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH je ovdje intervenisala u dijelu koji se odnosi na adresu stanovanja jer nečija adresa se teško može podvesti pod javni interes. Objava adrese stanovanja bilo kojeg lica je protivzakonita i ni zakon po kojem postupaju sudovi ne daje tu mogućnost – kaže za Faktor Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH.

Uprkos tome što su iz Agencije naložili sudovima da ne smiju objavljivati adrese tuženih građana, već na temelju površnog prelistavanja dnevnih novina vidljivo je da se većina pravosudnih institucija oglušila na tu instrukciju.

No, za razliku od onih koji su u novinama izloženi javnoj sramoti čak i zbog sitnih dugovanja od nekoliko desetina maraka, ukoliko se prijavite na konkurs za bilo koji posao u državnoj službi, po završetku konkursne procedure na internetu nećete moći saznati ko se sve prijavio za to radno mjesto, niti kako je ko od njih bio rangiran na konkursu. Razlog: zaštita ličnih podataka. Uprkos tome što se radi o konkursima u državnim-javnim institucijama koji bi, kao, trebali biti potpuno otvoreni i transparentni.

Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH Petar Kovačević kaže da se podaci o kandidatima koji su aplicirali na konkurse u državnoj službi ne objavljuju jer bi im to, između ostalog, moglo napraviti probleme kod njihovih sadašnjih poslodavaca.

– Agencija se već bavila tim pitanjem i ocijenili smo da nije korektno objavljivati imena kandidata za državnu službu u smislu zaštite privatnosti i privatnih interesa kandidata. Izvjesno je da svi oni neće biti primljeni na određeno radno mjesto, a onda se postavlja pitanje kako će njihovi poslodavci gledati na to što su se oni prijavili za neki drugi posaoukoliko ta informacija dođe do njih. Dakle, bespotrebno je objavljivati podatke svih koji su konkurisali, pojašnjava Kovačević.

ali javnost nedvojbeno ima pravo da zna ko radi u javnom sektoru. Kada je u pitanju državna služba, oni su obavezni da objave ime i prezime, poziciju, instituciju u kojoj osoba radi i koeficijent

Da se odredbe zakona o zaštiti ličnih podataka često dovode do apsurda, dokaz je i nedavno doneseno rješenje Agencije kojim se sarajevskim fakultetima zabranjuje da na svojim web stranicama objavljuju rang liste studenata upisanih na prvu godinu studija. Međutim, nakon što su sa Univerziteta u Sarajevu od resornog Ministarstva zatražili upute u vezi sa ovim pitanjem, sugerisano im je da rang liste mogu objavljivati na oglasnim pločama na fakultetima?!Postavlja se pitanje u čemu je razlika između objavljivanja rang liste studenata na internetu i na oglasnoj ploči, izuzev toga što studenti koji nisu iz Sarajeva moraju sjesti na autobus i lično doći na fakultet kako bi provjerili da li su primljeni, ili koliko bodova su osvojili na prijemnom ispitu.

Iz Agencije navode da se pritužbe građana koje dobijaju najčešće odnose na uzimanje jedinstvenog matičnog broja i kopija lične karte od raznih kontrolora i uposlenika javnih institucija, te na video nadzor u određenim objektima.

Zbog kršenja Zakona o zaštiti ličnih podataka Agencija je u prošloj godini izrekla 11 prekršajnih naloga, a u 2015. izrečena su 22 prekršajna naloga. Prema riječima direktora Kovačevića, prekršajni nalozi se izriču samo u “radikalnim” slučajevima.

izvor:(Bportal/ Faktor)

CIN – Imovina Političara u Bosni i Hercegovini

imovinapoliticara.cin.ba/

Ovo je najpotpunija baza podataka o prihodima, pokretnoj i nepokretnoj imovini 160 političara iz vladajućih i opozicionih stranaka u Bosni i Hercegovini.

Bazu podataka čine informacije o njihovom obrazovanju, profesionalnoj i političkoj karijeri, te podaci o štednim ulozima, kreditima kao i udjelima političara u preduzećima, uključujući i dionice. Na raspolaganju su vam i informacije o policijskim istragama, tužbama i sudskim presudama protiv političara i njihovih firmi.

U bazi podataka dostupno je i više od 1000 dokumenata – vlasničkih listova o nekretninama, registara preduzeća u vlasništvu političara, imovinskih kartona funkcionera, te krivičnih prijava, optužnica i presuda protiv političara.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

____________________________________________________

( iskustva i prakse iz susjedne Hrvatske po pitanju zaštite ličnih podataka)

Za objavu liste dužnika za režije u zgradama kazna do 40.000 kuna

Nitko nema pravo stavljati dužnika na stup srama jer postoje sudski mehanizmi kojima se takve stvari rješavaju. Ovršnim rješenjima se iznos duga u vrlo kratkom postupku “skida” s plaće ili mirovine, pa nema potrebe za šikaniranjem ljudi.

 http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/123536/za-objavu-liste-duznika-za-rezije-u-zgradama-kazna-do-40000-kuna

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *